Zemngal e Pinal ndeer Afrik

Ko tiitoonde moovondiral bazanongal to duzal wiztooji e jaqdeeli Afrik Jaavi-haaztirde (Université) Keer: 13 e 14 Feburye 2008

Moovondiral Zemngal e Pinal ndeer Afrik wazanoo ko to Jaavi-haaztirde Keer, yuvviningal ko seqngo zemze e ndeer Jaqngirde wiztooji e jaqdeeli Afrik, e tiitoonde ngal moovondiral winndereyaqkewal ezen tawa won'de ngal himmiri ko geze zemze e pine Afrik. Ko ngal woni moovondiral nayaval e ndeer moovondire ze seqngo zemze yuvvini, gadanal ngal wonndoo ko e hitaande 2001, zizaval ngal fivanoo ko e hitaande 2003, tataval ngal wazanoo ko e hitaande 2006. Tawtoraa ngal moovondiral nayaval ko wiztoove iwve e leyze ceertuze, ve njeewtii tovve kimmuze ko faati e zemze e Pine Afrik:

Go'o: Ko wiztaa e ngal moovondiral(baqqeeji jeewtaazi):

1- Zemze e Pine Afrik, ndee tovvere yeewtaa heen ko:

- Ngoodaagu Afrik e keewal zemze.

- Zemze Afrik ndeer winndereyaqkaagal (globalisation).

- Dawrule (politikji) zemze ndeer leyze Afrik.

- Zemze Afrik e jaqngin'de.

- Zemze Afrik e geze ganndinal (jeeyngal= information).

2- Zemngal e Pinal Arab ndeer Afrik, e ngoo seqngo tovve ceertuze njeewtaama heen, zeen ngoni:

- Daartol zemngal Arab ndeer Afrik.

- Batte Arab dow zemze e Pine Afrik.

- Gonal zemngal e pinal Arab ko arata ndeer Afrik.

- Zemze Afrik e alkule Arab.

- Tawaaze Afrik binndaaze e alkule Arab.

3- Zemze e pine Orop garze ndeer Afrik, e ngoo seqngo wiztooji mbazaama heen, wano:

- Zemze Oropiyaqkooje ndeer Afrik (ko yawti - ko wonaa - ko arata).

- Batte zemze Orop dow zemze e pine Afrik.

- Zemze Orop ndeer jaqngin'de e ganndinal ndeer Afrik.

4- Zemze e conyce (literature) Afrik.

- Jiivduuji e kuccitale conyce Afrik binndaaze e zemze nginndiyaqkooje.

- Jiivduuji e kuccitale conyce Afrik binndaaze e zemze jananiyaqkooje.

5- Zemze Afrik e Renndo, tovve jeewtaaze e zee baqqe woni garooje:

- Luvagol zemngal e zemze gozze.

- Majjugol e maaygol zemze ndeer Afrik.

- Ngonka zemze ndeer Afrik.

- Zemze Afrik e ngootaagu Afrik.

Zizi: tawtoraave moovondiral ngal:

Wiztoove heewve tawtoraama e ngal moovondiral iwde e leyze ceertuze, foti Ejiptenaave wolla ko Aljerinaave e Maroknaave e Suudaannaave e Nijeenaajo, oo batindiizo wazi wizto mum ngo ko ko yowitii e Fulfulde/Pulaar, oon woni Dr. Salamatu SOH.

Ko noon kadi annduve heewve e jaayndeyaqkoove almuuve

jaqngoove tawtoranooma njeewte bazanooze, na jiyaa e

tovvere vurnde yeewteed: zemngal Pulaar/Fulfulde e Fulve.

Kawral e Dr. Salamatu SOH

Doktoor: Prof. Salamatu SOH, ko jaqnginoowo to Jaavi-haaztirde (Uniwirsite) Nyamey leydi Nijeer, ko diisneteezo hooreejo Iniwersite Nyamey, o fuzzorii jaqde ko to leydi makko Nijeer, caggal zuum o timminoyi jaqde toownde to leydi Farnse.

Dr. S. SOH arii tawtoreede ngal moovondiral, o wazi wizto makko ngo ko faati e Fulfulde. Ngol zerewol makko na jiyaa e zereeji vurzi himmude ndeer moovondiral he.

E garal makko woni ko Kawtal Jaqngoove Pulaar (fulfulde) e leyze Arab

javvii mbo, ngal holliti mo weltaare mawnde nde hevi sabu garal

makko e renndugol makko e moovondiral he, Kawtal ngal

yeewtidi e mum ko faati e gonangal Pulaar/Fulfulde e winndegol

mum no woniri ndeer Afrik, ko noon kadi, e ngaal kawral woni ko

Kawtal ngal zavvi e makko ballondiral ngam duxde golle ze njahra yeeso.

Dr. S. SOH holliti won'deno tawtoreede mo wano ngal moovondiral jeyaa ko e golle makko, o wi'i: "mina hevi weltaare mawnde e ngal kawral men, noddiron mi banndam..." o hlooitii won'de maa o wallondir e Kawtal ngal to baqqe pinal, gila e winndude zemngal ngal e wazde dazondire Pine e fulde yoga e defte e zereeji laamuyaqkooji Afrik. Ko nii wodi damal gollondiral udditike hakknde Kawtal ngal e bannda men Dr. Salamatu SOH to leydi Nijeer e wallidiive makko.

Nde wonndoo oo bannda men heerorii ko zemngal Pulaar e ekkitde jaqnginoove Pulaar/Fulfulde, zuum wazi goomu Kawtal ngal lavndii mo:

G.Kawtal: e ndeer golle mon, ko hozum woni cazeele jaqngin'gol Pulaar/Fulfulde?

Dr. S. SOH: Ko vuri sazde fuu woni javnude yimve men yo njaqngu zemngal ngal, teegtinoon sukaave jaqde sukaave rewve, sabu haa jooni yimve heeve ngooqzini ko won'de debbo foti won'de tan ko ndeer suudu. O wii: "nde wonndoo mi yahii ko heewi e leyze men, woodi heen mawve no kaawaa ko wazi mino yiiloo yilloo e zee leyze te ko mi debbo, e fuzzoode ve calii jaqngin'de sukaave mavve, kono nde wonndoo mina anndi no mi gollondirta e mavve nde njeeytidi seeza tan ve njavi, mbii-mi ve mi anyaani joozaade galle am mi defana gorko am e sukaave am, kono zee golle ze ngon-mi he mum ko gollan'de lenyol e renndoo men.

G.Kawtal: Hono puzzor-zaa jaqde e cazeele ze kawru-zaa?

Dr. S. SOH: mawve am koolanooki naatnude-mi jaqngirde,

zuum na heewi e renndooji men, kono nde wonnoo mina yizi

jaqde gila mina woni cukalel, zuum wazi ndok-mi njah-mi ngam

naatoyde jaqngirde, mino wulla, tawii mina hevi duumi jeetati,

sabu mawzo gooto wazi haa ve naatni kam jaqngirde. Nde

jaqngu-mi haa jaqde am toowi seeza Alla wazi kev-mi yahde leydi Faranse, koon mbaz-mi jaqde am toownde.

G.Kawtal: E ndeer batu moovondiral ngal a holli ko wazi mawzo men Aamadu Hampaate BAH wii " maayde mawzo Afriknaajo wayi ko no sumde defterdu" mbela aza waawi lavvin'de ko wazi o wii noon?

Dr. S. SOH: ko goonga ngol koqngol ko M. Aamadu Hampaate haalingol, wazi o wii noon ko nde ve njaqngannoo Orop, ve luutondiri e tuubaako (porto) gooto, oon wi'i ko wazi vee majjuve na njedda mo, o geddi, ndeen woni ko A. Hampaate jaabii mo wi'i: hay si wonii yimve amen pirtataa binndi kono ve ngonaa majjuve, o haali ngol koqngol. Ngila ndeen winndoove e haaloove javondiri ngol koqngol.

Ngol koqngol no soomi maanaa mawzo, no tawee heen: won'de mawve men ndoni pine e gannde pillaaze gila maamiraave vooyve, sabu ko heewi e gannde e pine Afrik ko fillaade ronondiraa, wonaa ko winndaa, kala heen mawzo na jogii gannde e hoore mum, hay si tawii o waawaa winndude. Zuum noon zee gannde (daarti - daari - taali - neediiji - teskuyaaji neesu - cellal - neede jawdi - jikkuuji moxxi - finatawaaji - conyce - renndo - ........) ze puti winndeede, sabu ze tesketee ko ngalu mawngu. Kala ko winndaaka heewi ko majjude, teegti noon e oo jamaanu men, yonta binndol e jaqde. Ko zuum wazi mawzo Roomannaajo gooto meezii wiide: " haala wezoto binndi keddoo: les paroles s'envolent, les écrits restent".

E wattannde ngal kawral e Dr. Salamatu SOH woni ko Kawtal ngal yoovi mo yoga e defte Pulaar/Fulfulde ceertuze, defte diine e celluka e pine, yantude e tumbitere jaaynde PEERAL sakkitiinde yaltude, ko noon kadi Haatumere (nyalziqkoore) Pulaar hitaande 2008. Dr. S. SOH fawi heen koqngol: zum ko golle moxxe, ko winndaa ko heddotoo, jooni mi yizi soodde yoga e tumbite haatumere nde mi nawora to amen.

Binnduzo: Abdu Bah

Ngam jokkondiral:

E-mail : kawtal_fulfulde@yahoo.com

mburebah@yahoo.com

Tel: 0020-106294217

Dr. Salamatu Sow no yeewtude ka moovondiral
yoga e tatoraave moovondiral ngal
Kawtal no javvoo Dr. Salamatu
Dr. Salamatu Sow no Jaaboo naamne